Grad Mostar se, kada je briga o vodama u pitanju, ima čime pohvaliti, rekao je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić na konferenciji ''Europske direktive i vodne usluge u BiH'' koja se održava danas u Mostaru, a koja ima za cilj razmjenu stručnih mišljenja i iskustava u provedbi infrastrukturnih projekata financiranih sredstvima Europske unije, s naglaskom na planiranje i pripremu projektne dokumentacije.

''Mostar je u ovoj oblasti napravio povijesne projekte koje do sada grad nije zabilježio. To je pročistač otpadnih voda, koji je sada u probnom radu i najveći je pročistač u BiH, a u pripremi smo i izrade pročistača procjednih voda na deponiji Uborak, koji je novi projekt'', naglasio je Bešlić.

Mostar u europskim normama

Na taj način, smatra Bešlić, ekološki podižemo standarde u BiH, a posebno u Gradu Mostaru.

Dodao je kako je Mostar napravio mnogo po pitanju zaštite rijeke Neretve te da se i na taj način ''uklapamo u europske norme kada je u pitanju zaštita voda''.

Foto: Bljesak.info / Bešlić najavio novi projekt

Kako je rekao direktor Agencije za vodno područje (AVP) Jadranskog mora Damir Mrđen, ovom konferencijom će pokušati da kroz razgovor i prezentaciju iskustava doprinesu definiranju nekih rješenja, odnosno kako prevazići i riješiti probleme koji stoje pred BiH, a tiču se prvenstveno poboljšanja vodnih usluga s jedne strane, te s druge strane kako osigurati da te usluge koje treba pružiti krajnjim korisnicima budu održive i dostupne stanovništvu BiH.

Velika sredstva

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Mario Šiljeg naglasio je kako su financijska sredstva koje je EU namijenila i koja će u budućnosti namijeniti sektoru vodnog gospodarstva, a prije svega zaštiti voda, enormna.

''Riječ je o vrlo velikim sredstvima, ali i o vrlo složenim projektima, i to složenim u smislu kontrole tih projekata, izrade projektne dokumentacije, provođenja i ciljeva koje ti projekti moraju ispuniti'', kazao je Šiljeg.

Dodao je kako postoje dvije ključne europske direktive, i to direktiva o vodi za ljudsku potrošnju ili za pitke vode i direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.

Pojasnio je kako svaka zemlja pristupnica pregovara s Europskom komisijom i kroz ugovor o pristupanju dobiva rokove kada mora ostvariti te ciljeve, koji su, kako je ocijenio, vrlo visoki, ali i ostvarivi.

Visoki ciljevi

''Vrlo su visoki ciljevi, ali su i vrlo visoka sredstva i tu smo upravo kako bismo naše prijatelje iz BiH upoznali s teškoćama koje imamo kod povlačenja tih sredstva i kako bi naši prijatelji iz BiH kod realizacije njihovih projekata imali što manje problema i naučili se na našim pogreškama'', kazao je Šiljeg uoči konferencije.

Istaknuo je kako su naučili lekciju te da se nakon dugogodišnjeg iskustva konačno može reći da Hrvatska s uspjehom kreće u realizaciju ostvarivanja tih enormno složenih projekata, ali i izdašnih financijskih sredstva.

''Druga poruka koju želimo prenijeti je da Vlada RH, shodno svojim ustavnim obvezama, brine za Hrvate u BiH te da je kroz takozvane 'presječene sustave' (sustave vodoopskrbe gdje su korisnici s obje strane granice) izdvojila oko 25 milijuna kuna za četiri područja u BiH, gdje zajednički nastojimo obnoviti vodoopskrbne sustave koji su napravljeni u bivšoj Jugoslaviji i omogućiti kvalitetnu i zdravstveno ispravnu vodu za piće za stanovništvo s obje strane granice'', kazao je Šiljeg.